Kompletna krvna slika: nalaz krvi i vrijednosti

Kompletna krvna slika (KKS) je analiza krvi, a koristi se za pregled ukupnog zdravstvenog stanja i pronalaženje širokog spektra bolesti, uključujući anemiju, infekciju i leukemiju.

Kompletna krvna slika mjeri sljedeće:

• Crvena krvna zrnca, koja prenose kisik
• Bijela krvna zrnca, koja se bore protiv infekcije
• Hemoglobin, protein koji prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama
• Hematokrit, količina crvenih krvnih stanica u krvi
• Trombociti, koji pomažu u zgrušavanju krvi

KKS može pokazati neobično povećanje ili smanjenje broja stanica. KKS se može koristiti za pomoć u dijagnosticiranju niza zdravstvenih stanja i također za praćenje utjecaja različitih bolesti ili medicinskih tretmana na tijelo.

Analiza može reći liječniku puno o vašem cjelokupnom zdravlju. Ovim nalazom se mjeri:

• Bijela krvna zrnca ili leukociti (WBC). Oni pomažu vašem tijelu u borbi protiv bakterija. Ako je vrijednost povišena, to može biti znak upale, infekcije, medicinske reakcije ili drugog zdravstvenog stanja. Ako je nizak, mogli biste biti izloženi većem riziku od infekcije. Lijek, virusna infekcija ili bolest koštane srži također mogu uzrokovati niže vrijednosti.
• Crvena krvna zrnca (RBC). Ona prenose kisik kroz tijelo. Oni također pomažu u prijenosu ugljičnog dioksida. Ako vam je broj crvenih krvnih zrnaca prenizak, možda imate anemiju ili neko drugo stanje.
• Hemoglobin (Hb ili Hgb). To je protein u krvi koji drži kisik.
• Hematokrit (Hct). Ovaj test govori koliko se vaša krv sastoji od crvenih krvnih stanica. Nizak rezultat može biti znak da nemate dovoljno željeza, minerala koji vašem tijelu pomaže u stvaranju crvenih krvnih stanica. Visoki rezultat može značiti da ste dehidrirani ili imate neki drugi poremećaj.
• Srednji korpuskularni volumen (MCV). Ovo je prosječna veličina vaših crvenih krvnih stanica. Ako su veći nego inače, vaš MCV će biti veći. To se može dogoditi ako imate nisku razinu vitamina B12 ili folata. Ako su vaša crvena krvna zrnca manja, mogli biste imati neku vrstu anemije.
• Trombociti. Oni pomažu u zgrušavanju krvi.

Što se još mjeri KKS-om?

Vaš liječnik može naručiti više analiza kako bi saznao imate li bolest ili stanje krvi, uključujući:

• Prosječna koncentracija hemoglobina (MCH). Ovaj test govori koliko je hemoglobina u crvenim krvnim stanicama.
• Prosječna koncentracija Hb (MCHC). Time se mjeri koncentracija hemoglobina u određenoj količini krvi (L).
• Raspodjela eritrocita po volumenu (RDW). To pokazuje koliko se vaša crvena krvna zrnca razlikuju u veličini.
• Broj retikulocita. (RTC) Ovaj test mjeri broj novih crvenih krvnih stanica u vašem tijelu.
• Prosječni volumen trombocita (MPV). Ovaj rezultat daje prosječnu veličinu trombocita u vašoj krvi.
• Distribucija trombocita (PDW). To pokazuje koliko trombociti variraju u veličini.

Diferencijal bijelih krvnih stanica. Postoji pet vrsta bijelih krvnih stanica: bazofili, eozinofili, limfociti, monociti i neutrofili. Ovaj test pokazuje koliko svake vrste imate.

• Mono – monociti.
• Neutro – neutrofilni granulociti.
• Limfo – limfociti.
• Eozino  – eozinofilni granulociti.
• Bazo – Bazofilni granulociti.

Tablica referentnih vrijednosti kod kompletne krvne slike

Kratica	Naziv	Ref. interval	Jedinica
Erc	Eritrociti	muškarci 4,34 – 5,72 žene 3,86 – 5,08	1012/L
Hb	Hemoglobin	muškarci 138 – 175 žene 119 – 157	g/L
Htc	Hematokrit	muškarci 0,415-0,530 žene 0,356 – 0,470	L/L
MCV	Prosječni volumen eritrocita	83,0 – 97,2	fL
MCH	Prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu	27,4 – 33,9	pg
MCHC	Prosječna koncentracija Hb u 1 L eritrocita	320 – 345	g/L
RDW	Raspodjela eritrocita po volumenu	9,0 – 15,0	%
L	Leukociti	3,4 -9,7	109/L
Tr	Trombociti	158 – 424	109/L
MPV	Prosječni volumen trombocita	6,8 – 10,4	fL
Pct	Trombokrit	0,150 – 0,320	%
PDW	Raspodjela trombocita po volumenu	16 – 25	1
Neutro	Neutrofilni granulociti	2,06 – 6,49	109/L
Mono	Monociti	0,12 – 0,84	109/L
Limfo	Limfociti	1,19 – 3,35	109/L
Eozino	Eozinofilni granulociti	0 – 0,43	109/L
Bazo	Bazofilni granulociti	0 – 0,06	109/L
Rtc	Retikulociti	22 – 97	109/L

Eritrociti u krvi

Povišeni eritrociti u krvi mogu biti uzrokovani:

• Bolest koštane srži koja uzrokuje abnormalno povećanje eritrocita (policitemija vera)
• Pušenje cigareta
• Dehidracija (na primjer, od teškog proljeva)
• Zatajenje desne strane srca
• Tumor bubrega (karcinom bubrežnih stanica)
• Niska razina kisika u krvi (hipoksija)
• Problem sa strukturom i funkcijom srca koji je prisutan pri rođenju (kongenitalna bolest srca)
• Ožiljci ili zadebljanje pluća (plućna fibroza)
• Vaš broj crvenih krvnih zrnaca povećavat će se nekoliko tjedana kada ste na većoj nadmorskoj visini.
• Neki lijekovi

Niži broj eritrocita od normalnog može biti uzrokovan:

• Anemijom
• Krvarenje
• Rak koštane srži koji se naziva multipli mijelom
• Otkazivanje koštane srži (na primjer, zbog zračenja, toksina ili tumora)
• Nedostatak hormona koji se zove eritropoetin (uzrokovan bolešću bubrega)
• Leukemija
• Pothranjenost
• Trudnoća
• Uništenje eritrocita (hemoliza) zbog transfuzije, ozljede krvnih žila ili drugog uzroka
• Premalo željeza, bakra, folne kiseline, vitamina B6 ili vitamina B12 u prehrani
• Previše vode u tijelu (prekomjerna hidracija)

Hemoglobin u krvi

Nizak hemoglobin u krvi može biti uzrokovan:

• Anemija
• Krvarenje
• Koštana srž nije u stanju proizvesti nove crvene krvne stanice. To može biti posljedica leukemije, drugih vrsta raka, toksičnosti lijekova, terapije zračenjem, infekcije ili poremećaja koštane srži
• Kronična bolest
• Kronična bolest bubrega
• Uništavanje crvenih krvnih stanica (hemoliza)
• Leukemija
• Pothranjenost
• Premalo željeza, folata, vitamina B12 i vitamina B6 u prehrani
• Previše vode u tijelu

Povišeni hemoglobin u krvi može biti uzrokovan:

• Bolest koštane srži koja uzrokuje abnormalno povećanje crvenih krvnih stanica (policitemija vera)
• Kongenitalna bolest srca
• Izloženost velikoj nadmorskoj visini
• Zatajenje desne strane srca
• Niska razina kisika u krvi
• Ožiljci ili zadebljanje pluća
• Premalo vode u tijelu (dehidracija)

Nizak hematokrit u krvi može biti uzrokovan:

• Anemija
• Krvarenje
• Koštana srž nije u stanju proizvesti nove crvene krvne stanice. Može biti posljedica leukemije, drugih vrsta raka, toksičnosti lijekova, terapije zračenjem, infekcije ili poremećaja koštane srži
• Kronična bolest
• Kronična bolest bubrega
• Uništavanje crvenih krvnih stanica (hemoliza)
• Leukemija
• Pothranjenost
• Premalo željeza, folata, vitamina B12 i vitamina B6 u prehrani
• Previše vode u tijelu

Visok hematokrit u krvi može biti uzrokovan:

• Bolest koštane srži koja uzrokuje abnormalno povećanje crvenih krvnih stanica (policitemija vera)
• Kongenitalna bolest srca
• Izloženost velikoj nadmorskoj visini
• Zatajenje desne strane srca
• Niska razina kisika u krvi
• Ožiljci ili zadebljanje pluća
• Premalo vode u tijelu (dehidracija)

Snižen MCV u krvi

Ako rezultati pokažu da su vaša crvena krvna zrnca manja, to može biti znak:

• Određene vrste anemije, uključujući anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza, najčešći tip
• Talasemija, neuobičajeno genetsko stanje

Povišen MCV u krvi

Ako rezultati pokažu da su vaša crvena krvna zrnca veća od normale, to može biti znak:

Perniciozna anemija, koju mogu uzrokovati:

• Nedostatak vitamina B12
• Bolest koja utječe na sposobnost vašeg tijela da koristi vitamin B12, kao što su određene autoimune bolesti, celijakija ili Kronova bolest.
• Anemija uzrokovana nedostatkom folne kiseline
• Bolest jetre

Također je moguće imati anemiju s normalnim MCV. To se može dogoditi ako je anemija uzrokovana stanjima kao što su:

• Iznenadni gubitak krvi
• Zatajenja bubrega
• Aplastična anemija (manje često)

Ako razina MCV u krvi nisu u normalnom rasponu, to ne znači uvijek da imate medicinski problem koji treba liječiti. Prehrana, tjelesne aktivnosti, lijekovi, menstruacija i druga stanja mogu utjecati na rezultate testa. Razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste saznali što vaši rezultati znače.

Ako je snižen MCH u krvi, to može značiti da imate:

• Anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza

Ako je povišen MCH u krvi, to može značiti da imate:

• Visoku razinu kolesterola u krvi
• Anemiju uzrokovanu nedostatkom vitamina B

Ako je MCHC u krvi niži od normalnog, to može značiti da imate:

• Anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza
• talasemiju

Ako je MCHC u krvi povišen, to može značiti da imate:

• Hemolitička anemija, vrsta anemije koja se događa kada se crvene krvne stanice razbiju u krvotoku
• Nasljedna sferocitoza, rijedak genetski poremećaj koji uzrokuje anemiju i žučne kamence

Ako su RDW u krvi normalni, to znači da su vaša crvena krvna zrnca normalne veličine i da su sva približno iste veličine. Ako rezultati nisu normalni, to znači da postoje razlike u veličini vaših crvenih krvnih zrnaca. Ovo mjerenje nije dovoljno za postavljanje dijagnoze, pa se rezultati RDW-a obično kombiniraju s rezultatima drugih indeksa i drugih krvnih pretraga. Kombinacija rezultata može pomoći u potvrdi dijagnoze.

Leukociti u krvi poremećene vrijednosti

Snižene vrijednosti leukocita u krvi

Nizak broj leukocita naziva se leukopenija. Broj manji od 3,4 stanica po mikrolitru (3,4 × 109/L) ispod je normale.

Neutrofili su jedna vrsta leukocita. Važni su za borbu protiv infekcija.

Nizak broj leukocita može biti uzrokovan:

• Nedostatak ili zatajenje koštane srži (na primjer, zbog infekcije, tumora ili abnormalnih ožiljaka)
• Lijekovi za liječenje raka ili drugi lijekovi
• Određeni autoimuni poremećaji kao što je lupus
• Bolest jetre ili slezene
• Radioterapija
• Određene virusne bolesti, poput mononukleoze
• Rak koji oštećuje koštanu srž
• Vrlo teške bakterijske infekcije
• Teški emocionalni ili fizički stres

Povišeni broj leukocita u krvi

Viši broj leukocita od normalnog naziva se leukocitoza. To može biti zbog:

• Određeni lijekovi
• Pušenje
• Nakon operacije uklanjanja slezene
• Infekcije, najčešće one uzrokovane bakterijama
• Upalna bolest (kao što je reumatoidni artritis ili alergija)
• Leukemija ili Hodgkinova bolest
• Oštećenje tkiva (na primjer, opekline)
• Trudnoća
• Mogu postojati i manje uobičajeni razlozi za abnormalni broj leukocita

Trombociti u krvi

Možda ćete trebati određivanje broja trombocita i/ili funkcije trombocita ako imate simptome sniženih ili povišenih trombocita.

Sniženi trombociti u krvi može uzrokovati:

• Dugotrajno krvarenje nakon manje posjekotine ili ozljede
• Krvarenje iz nosa
• Neobjašnjive modrice
• Ljubičaste mrlje na koži, poznate kao purpura. One mogu biti uzrokovane krvarenjem ispod kože
• Obilne i/ili produljene menstruacije

Simptomi povišenih trombocita u krvi uključuju:

• Utrnulost ruku i stopala
• Glavobolja
• Vrtoglavica
• Slabost

Možda ćete također trebati testiranje funkcije trombocita ako ste:

• Podvrgavani složenoj operaciji
• Uzimali lijekove protiv zgrušavanja krvi

MPV u krvi rezultati

Sam MPV test ne može dati točnu dijagnozu. Liječnik koristi vaše MPV rezultate zajedno s brojem trombocita i drugim nalazima krvi kako bi dobio potpuniju sliku vašeg zdravstvenog stanja. Ovisno o broju trombocita i drugim rezultatima krvnih pretraga, rezultat MPV-a koji je viši od normalnog može biti znak:

• Trombocitopenija, nedostatak trombocita
• Mijeloproliferativne bolesti, karcinomi krvi kod kojih koštana srž stvara previše trombocita ili drugih krvnih stanica
• Preeklampsija, komplikacija u trudnoći koja uzrokuje visoki krvni tlak. Obično počinje nakon 20. tjedna trudnoće
• Srčana bolest
• Dijabetes
• Hemolitička anemija

Nizak rezultat MPV-a u krvi mogu uzrokovati:

• Određeni karcinomi
• Nuspojave određenih lijekova
• Aplastična anemija
• Autoimune bolesti
• Bakterijske ili virusne infekcije
• Genetske predistpozicije
• Prekomjerna konzumacija alkohola

Visoki PCT u krvi – Uzroci

Uzroci povećanja trombokrita uključuju:

• Rak (pluća, gastrointestinalni trakt, jajnici, dojke ili limfom);
• Kronična upalna stanja, poput upalne bolesti crijeva ili reumatoidnog artritisa;
• Anemija (osobito nedostatak željeza i hemolitički oblici);
• Mijeloproliferativni poremećaji (npr. esencijalna trombocitopenija);
• Zarazne bolesti kao što je tuberkuloza;
• Kirurško uklanjanje slezene.

Nizak PCT u krvi

Nizak PCT u krvi – uzroci:

• Virusne infekcije (mononukleoza, hepatitis, HIV ili rubeola)
• Idiopatska trombocitopenija (TIP)
• Ciroza
• Sepsa
• Leukemija, limfom ili drugi karcinomi koji se šire (metastaziraju) u koštanu srž
• Aplastična anemija
• mijelodisplazija
• Autoimuni poremećaji
• Diseminirana intravaskularna koagulacija
• Trombocitopenična purpura
• Neki lijekovi (acetaminofen, kinin, sulfonamidi itd.)
• Kemoterapija ili radioterapija
• Izloženost kemikalijama, poput pesticida, arsena ili benzena

Povećane vrijednosti PDW-a u krvi zabilježene su u bolesnika s dijabetes melitusom, rakom te kardio-cerebrovaskularnim i respiratornim poremećajima.

Monocitoza

Monocitoza se javlja kada je broj monocita previsok. Najčešće je povezan s kroničnom infekcijom ili bolešću s kojom se tijelo bori. Uzroci monocitoze uključuju:

• Autoimune bolesti (lupus, reumatoidni artritis)
• Poremećaji krvi
• Rak (leukemija, limfom)
• Kardiovaskularnih bolesti
• Infekcija (mononukleoza)
• Upalni poremećaj (sarkoidoza)

Monocitopenija

Monocitopenija se javlja kada vam je broj monocita prenizak. To je rezultat smanjenja broja bijelih krvnih stanica. Uzroci monocitopenije uključuju:

• Aplastična anemija
• Infekcija krvi
• Opekotine
• HIV
• Reakcija na kemoterapiju

Povišeni lomfociti u krvi

Visoke razine limfocita u krvi nazivaju se limfocitoza. Limfocitoza je obično posljedica infekcije ili bolesti. Vaše tijelo ponekad proizvodi dodatne limfocite kako bi pomoglo u borbi protiv infekcija i bolesti. Ali ozbiljnije stanje također može uzrokovati visok broj limfocita, uključujući:

• Hepatitis
• Sifilis
• Mononukleoza
• Tuberkuloza
• HIV i AIDS
• Nedovoljno aktivna štitnjača (hipotireoza)
• Infekcije poput hripavca, toksoplazmoze ili citomegalovirusa
• Rak krvi kao što je limfom ili leukemija

Niski limfociti u krvi

Niske razine limfocita u krvi nazivaju se limfocitopenija (ili limfopenija). Gripa ili druge blage infekcije mogu uzrokovati limfocitopeniju, ali također može biti uzrokovana ozbiljnijom bolešću ili stanjem, uključujući:

• HIV ili AIDS
• Tuberkuloza ili trbušni tifus
• Virusni hepatitis
• Bolesti krvi kao što je Hodgkinova bolest
• Autoimune bolesti kao što je lupus
• Rijetka nasljedna stanja kao što je teška kombinirana imunodeficijencija (SCID), ataksija-telangiektazija, DiGeorgeov sindrom i Wiskott-Aldrichov sindrom
• Liječenje zračenjem ili kemoterapijom

Više o ovoj temi/izvori:

• https://vsearch.nlm.nih.gov/vivisimo/cgi-bin/query-meta?v%3Aproject=medlineplus&v%3Asources=medlineplus-bundle&query=complete+blood+count
• https://www.my-personaltrainer.it/salute/pct-sangue.html
• https://my.clevelandclinic.org/health/body/22110-monocytes#conditions-and-disorders